Kraljica među tkaninama od davnina

06.04.2019

Dudovi su svilci životinje koje žive vrlo kratko, tek dva mjeseca. No ipak, u svom životnom vijeku ispletu najcjenjeniju tkaninu na svijetu, svilu. Tijekom života, dudovi svilci prolaze kroz četiri stupnja razvoja: oplođeno jajašce leptira, ličinka, kukuljica i leptir. Gusjenica dudova svilca gradi čahuru stvarajući dugo neprekinuto svileno vlakno.

Kinezi su prvi otkrili to umijeće uzgoja svilca i proizvodnje svile još oko 2600. godine pr. Kr. Prva se svila dobivala iz divljih dudovih svilaca, a kasnije se stablo duda počelo uzgajati za kvalitetnu ishranu dudovih svilaca. Kinezi su tajnu o uzgoju svilaca i proizvodnji svile brižno čuvali 2.000 godina. U Kini je pod prijetnjom smrtne kazne bilo zabranjeno iz zemlje iznijeti gusjenicu ili jaja dudovog svilca. Ipak, oko 200 g. pr. Kr. Kineski su emigranti prenijeli tajnu preko granica Kine. Do 300. godine kultura obrade svile već je bila poznata i u drugim dijelovima Azije, ali je već i puno prije, oko prvog tisućljeća pr. Kr., bila razvijena trgovina svilenom tkaninom i s drugim zemljama.

Svilogojstvo se potom proširilo na Indiju, a potom i na Japan. Perzija je postala centar trgovine svilom između Istoka i Zapada. Bojenje i tkanje svile razvilo se kao zanimanje i u Siriji, Egiptu, Grčkoj i Rimu.

Kultura obrade svile bila je tajna Azije, sve dok Justinijan I., bizantski car, oko 555. Godine nije nagovorio dva perzijska redovnika koji su neko vrijeme živjeli u Kini da se tamo vrate i prokrijumčare svilce u Carigrad. Redovnici su uspjeli sakriti dudove svilce u bambusove štapove i tako je pokrenuto europsko svilogojstvo.

No, sada je i Bizant, poput Kine, ljubomorno čuvao tajnu proizvodnje svile. Stoljećima je trajao bizantski monopol. Svi najbolji tkalački stanovi bili su smješteni unutar kompleksa palače u Carigradu, a tamo proizvedena odjeća korištena je isključivo za carsku odjeću ili kao dar stranim predstavnicima. Ipak, pomalo se svilogojstvo proširilo na južna područja Turske, a potom i na Grčku, Italiju, Španjolsku, Portugal i Francusku.

U Italiji su venecijanski trgovci trgovali svilom i do 13. stoljeća talijanska svila postala je važan dio nacionalne trgovine. U Europi je bila toliko popularna da su francuski vladari pozivali talijanske proizvođače svile da utemelje francusku industriju svile.

Godina 1854. bila je kobna za europsku svilu. Tada se pojavila nepoznata bolest koja je izazvala pomor među svilcima. Louis Pasteur otkrio je uzročnika te razvio sredstva kontrole. Talijanska se industrija oporavila, no francuska nije. Japan je iskoristio tu situaciju i modernizirao metode svilogojstva te ubrzo osvojio velik udio svjetske proizvodnje sirove svile. Tijekom i poslije Drugog svjetskog rata proizvodnja svile stagnira i sve više se koriste umjetna, jeftinija vlakna. Ipak, svila je i dalje ostala luksuzni materijal čija svojstva još nitko nije uspio proizvesti, osim naravno, dudovih svilaca s početka ove svilene priče.


JOŠ O SVILI
06.04.2019

Zašto odabrati svilu?

06.04.2019

Svilena Buba

06.04.2019

Svila – saveznik vaše ljepote

Izrada internetske stranice sufinancirana je sredstvima tehnicke pomoći
Operativnog programa "konkurentnost i kohezija" iz Europskog fonda za regionalni razvoj
Mi i naši partneri upotrebljavamo neosjetljive podatke poput kolačića ili identifikatora uređaja u svrhe kao što su prikazivanje prilagođenih oglasa, mjerenje i odabira naših posjetitelja te prilagođavanje sadržaja vama. Kliknite na akciju "Prihvati i zatvori" kako biste pristali na ove postupke i zadržali korisničko iskustvo koje je prilagođeno Vama. Svoje odabire možete u svakom trenutku promijeniti putem povratka na ovu web stranicu preko kontrola dostupnima na stranici Pravila privatnosti. Nastavkom upotrebe ovih stranica ili klikom na gumb "Prihvaćam" pristajete na pohranu i pristup kolačićima.
Prihvati i zatvori ili Saznaj više...